Breskva ( prunus persica )

Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Red: Rosales
Porodica: Rosaceae
Rod: Prunus
Vrste
Prunus persica - breskva

Ovo je listopadno drvo, naraste od 5-10 m i pripada potporodici Prunoideae. Zajedno sa bademom, uvršcena je u podred Amygdalus unutar reda Prunus. Listovi su joj šiljati, dugi od 7-15 cm i 2-3 cm široki. Cveta rano, pre listanja. Cvetovi su usamljeni ili u paru, 2,5 do 3 cm u promeru, ružičasti sa 5 latica. Plod je koštunjav, sa jednom velikom semenkom zatvorenom u tvrdoj košpici. Plod breskve ima žuto ili belkasto telo, vrlo ukusno, sa glatkom i mekanom kožom zavisno od sorte. Zajedno sa višnjama, šljivama i kajsijama, breskva spada u koštunjavo voće.

Sadrži: pektin, šećer, vitamin A, B i C, etarsko ulje, organske kiseline (sirćetnu, mravlju i jabučnu), geranicil, sluzi, belančevine, skrob i mineralne sastojke.

Koristi se: cvet i plod.

Bere se: cvet u martu, aprilu i maju; plod u junu, julu i avgustu.




Citiram Wikipediu :

"Breskva nosi naučno ime persica, izvedeno od vjerovanja starih evropljana da su breskve porijeklom iz Perzije (današnji Iran). Današnji botaničari su postigli konsenzus, da je stvarno porijeko breskve Kina, a da je preko Perzije i Mediterana, stigla u Evropu takozvanim Putem svile davno prije nove ere. Kultivirane breskve se dijele u dvije kategorije: one kod kojih je košpica slijepljena s tijelom ploda, i one kod kojih se košpica lako odvaja od tijela. Obje kategorije imaju bijelo ili žuto tijelo ploda. Breskve sa bijelim tijelom obično su veoma slatke i manje kisele, dok su žute obično više kisele, mada to zavisi od sorte."

U plodu breskve ima secera, karotina, vocnih kiselina, belancevina, skroba, mineralnih sastojaka, vitamina A, B, C i gvozdja. Koristi se u ishrani, industriji i medicini. Izuzetno je poznata u narodnoj medicini kao sredstvo za ciscenje creva. Poznata su i lekovita svojstva sokova, sirupa i cajeva od breskve. Od vitamina, ove vocke su prava riznica beta-karotina (to jest provitamina A) – u breskvama ga ima 0,5 a u nektarinama 0,44 miligrama. Tu je i vecina vitamina grupe B, ukljucujuci folacin (B9) i nijacin (B3, odnosno PP), vitamin C (10 mg% u breskvama, upola u nektarinama), Vitamin E (1,5 mg%), i biotin (vitamin H), kojeg ima 0,4 mikrograma.




Citiram Herbateku :

" Vazno je naglasiti da je odnos kalijuma i natrijuma sedam naprama jedan, zbog cega su ove aromaticne i socne vocke korisne onima koji imaju problema s oticanjem. Dobre su i protiv malokrvnosti, za crevna oboljenja, smanjenje žucne kese. Sok od breskve preporucuje se onima sa srcanom aritmijom, smanjenim lucenjem želudacne kiseline, osetljivim nervnim sistemom, kao i za cišcenje organizma. Breskve i njihov sok ne preporucuju se dijabeticarima i alergicnim osobama.. Breskva se koristi u ishrani, kozmetici i industriji. U ishrani je pogodna kod probavnih poremecaja, a ima laksativno i diuretsko delovanje. Dobra je za smirenje živaca i uopste za rad probavnih organa.

Protiv povracanja u periodu trudnoce - caj pripremati navecer, 50 grama osusenog breskvinog lisca
preliti sa 5 dcl vrele vode, pustiti poklopljeno dok se ne ohladi, procediti i preko noci ostaviti u
frizideru, ujutro zagrijati i uzimati ujutro na prazan zeludac, pa zatim ista kolicina svaka 2 sata

BRESKVIN CAJ
za jacanje jetre, zeluca i pluca
Breskvin caj se pravi tako sto se 30 grama cveta
prelije s pola litra kljucale vode ili mleka.
Kada odstoji 5-10 minuta, procedi se
i pije triput na dan po jedna solja.


DIURETIK
Uzeti 30 grama breskvinog lisca i 30 grama cveta.
Preliti ovu mesavinu s litrom kljucale vode
i ostaviti da stoji 15-tak minuta.
Procediti i piti umesto vode.


ZA NEGU LICA
Sminku i necistocu s lica treba skinuti bademovim uljem,
a zatim staviti masku od svezih, zrelih bresaka.
Nakon 20 minuta masku skinuti i lice oprati
u mlakom caju od breskvina cveta.
Posle nekoliko ovakvih "tretmana"
koza postaje cista i glatka."