Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Klasa: Magnoliopsida
Red: Fabales
Porodica: Fabaceae
Potporodica: Faboideae
Tribus: Robinieae
Rod: Robinia
Vrsta: R. pseudoacacia
Akacija, akac, akacija, bagra, bagrema, bagren, bela bagrena, beli bagrem, belo drvo, belo cvece, bijela bagrena, bijela draca, bijela kapinika, gospodinov trn, egiptonska tmina, kralj, kraljevo drvo, kra-tjegac, kruncica, morska draca, nerod, robinija, signojka, stambolska draca, hacija.
Drvo je visoko oko 20 m. Cveta u maju. U narodu se upotrebljava cvet, redje list.
Beli mirišljavi cvetovi koji rastu u grozdovima izlucuju puno nektara, ukusni su sveži, a specijalitet prženi prethodno uvaljeni u testo za palacinke. Plod bagrema je pljosnata do 11 cm duga mahuna sa 4-10 semenki bubrežastog oblika. Narodna medicina preporucuje i caj od osušenih cvetova, koji uz to što je ukusan, deluje lekovito kod prehlade i kašlja. U svežim mahunama i u semenkama ima mnogo belancevina, ugljenih hidrata i masnoce. Mahune se mogu sušenjem konzervirati i upotrebljavati kao povrce. Kuvano semenje bagrema može da zameni pasulj, a prženo da posluži kao zamena za kafu.
Stanište: raširen je po celoj Evropi, a nalazi se i u svetlim prozracnim šumama.
Lekoviti deo biljke: za lek se koristi cvet.
Bere se u aprilu, maju i junu.
Cvet treba brati neposredno pre otvaranja, a list još dok je mlad.
Bagremova kora je otrovna. Otrovnost potice od toksalbumina robina.
Bagrem sadrži i flavonske heterozide, asparagin, sluz, etarsko ulje, vosak, fitosterol, holin, šećer i belančevine.
Lekovito delovanje: Cvet se upotrebljava u obliku caja (5 na 100) za lakše iskašljavanje i protiv nazeba. List (5 na 100) izaziva jace lucenje žuci , te se zbog toga i ne upotrebljava.
Osušeni list bagrema koristi se kao hrana sitnih domaćih životinja (ovaca, koza), u zimskom periodu.
Drvo bagrema koristi se kao tehnička građa, za izradu krovnih konstrukcija i šipova (stubova) za špalire, kod podizanja voćnjaka, malinara i kupinara.
Bagrem je takođe i vrlo kvalitetno ogrevno drvo.